OBITELJSKI HOTEL DUGE TRADICIJE
Povijest Fužina: Kako je nastalo turističko središte Gorskog kotara

Povijest Fužina duga je oko četiri stotina godina. Prvi spomen mjesta takvog imena zabilježen je 1648. godine. Doduše, to ne znači da u ovom kraju prije toga nije bilo života. Gorski kotar još od antičkih vremena poznato je područje. Stari Rimljani nazivali su ga „Vražjim vrtom“ zbog gustih šuma i teških uvjeta života. Upravo to je razlog relativno kasne pojave naselja u ovoj regiji. Iako se još u Vinodolskom zakoniku, jednom od najvažnijih hrvatskih povijesno-pravnih dokumenata, iz 1288. godine navodi da u zaleđu primorskih gradova i kaštela žive pastiri i ovčari, radilo se uglavnom o nomadskim grupama bez „stalne adrese“.

Kako je otpočela povijest Fužina

Povijesni izvori navode kako su prva naselja u Gorskom kotaru stasala tijekom 15. stoljeća. Među povjesničarima koji su potvrdili takve informacije bio je i Anton Rački. Jedan od najpoznatijih Fužinaraca u svojoj knjizi „Iz prošlih dana općine Liča i Fužina“ iz 1946. godine istaknuo je kako se 1481. već spominju naselja Delnice, Lokve, Brod na Kupi, Moravice, Vrbovsko i Lukovdol. 

Na fužinarskom području prvi je naseljen Lič. Ovo malo mjesto naseljavano je u tri navrata. Prvi puta dogodilo se to krajem 15. stoljeća. Drugi puta tijekom 16. stoljeća. Konačno, Lič je potpuno „zaživio“ početkom 17. stoljeća.

Vladari obalnih gradova, plemićke obitelji Frankopan i Zrinski, zaslužne su za početak povijesti Fužina. Naime, gospodari kvarnerskih krajeva krenuli su u Gorski kotar u namjeri iskorištavanja prirodnih bogatstva. Prvenstveno drvne građe, a kasnije i željezne rude. U svojem radu u sklopu velike „povjesnice“ Fužina navodi to još jedna poznata stanovnica ovog mjesta, prof. dr. sc. Neda Andrić, rođena Kauzlarić, dosad jedina riječka gradonačelnica. 

„Korijen riječi Fužine vjerojatno potječe od latinsko-talijanskih, pa i njemačkih, izraza za talionice, odnosno kovačnice. Najprije se spominje talijanski izvor riječi, Fucina – kovačnica. Izraz je to koji su sigurno iz Italije prenijeli Zrinski kada su započeli na tom području s obradom metala“, piše Andrić u zborniku radova iz 1985. godine. 

Povijest Fužina tako je započela kao „putna postaja“ za brojne radnike angažirane na tom poduhvatu Zrinskih. Prvi stanovnici bili su obrtnici. Bilo je među njima ponajviše pilara, tesara i stolara. Naravno, u skladu s imenom mjesta, nije nedostajalo niti kovača. 

Prvi spomen Fužina

Ime Fužina prvi puta je spomenuto 1648. godine u pismu tajnika frankopanskog kneza, koji bilježi svoj put od Trsata preko Fužina do Severina. Iz pisma je jasno da je tada postojala mogućnost smještaja i prehrane u fužinarskom kraju. Ključni trenutak za razvoj mjesta dogodio se 60 godina kasnije. U promet je 16. rujna 1728. puštena Karolina, znamenita cesta koja je povezivala Karlovac i Rijeku. Prometnica je prolazila i kroz Fužine. 

Ili, jednako tako moguće, Fužine su „nastajale“ uz samu cestu. Potreba njene izgradnje zahtijevala je radnike koji su ostajali živjeti u Gorskom kotaru. U svakom slučaju, mjesto se razvilo uz cestu i raslo zahvaljujući njoj. Početkom 18. stoljeća Fužine su brojile 20 obitelji. Krajem istog vijeka ovdje je živjelo više od 300 stanovnika. 

Može se reći da su Fužine otpočetka usmjerene onome po čemu je mjesto danas najpoznatije – turizmu i obrtništvu. Sjajan prometni položaj omogućio je brz razvoj mjesta. Već 1770. godine otvorena je pošta, a 15 godina kasnije i prva osnovna škola u Gorskom kotaru. Grade se i velike, prostrane kuće za trgovinu i smještaj putnika. Uz obrtničke usluge i smještajne kapacitete, sve više mještana bavi se špedicijom i kirijašenjem, odnosno prijevozništvom. Prometni značaj Fužina potvrđen je i kasnijom izgradnjom Lujzijanske ceste u vremenu Napoleonove uprave primorskim i gorskim krajem, a osobito dovršetkom željezničke pruge od Rijeke do Karlovca 1873. godine.

„Da je Fužinarcima krenulo dobro u 19. stoljeću, može se zaključiti i po njihovoj akciji za gradnju nove velike crkve 1833. godine. To je jedna od najvećih crkava u Gorskom kotaru. Lijepo je ukrašena oltarima i u njoj ima vrijednih slika. Posvećena je sv. Antonu“, ističe u svom radu prof. dr. sc. Andrić. 

Povijesna uloga hotela Bitoraj

Dolazak vlaka ubrzao je razvoj Fužina. Već 1874. godine stigla je u mjesto prva organizirana turistička grupa od 230 ljudi. 

„Ovaj datum mogao bi se prihvatiti kao jubilej za početak organiziranog turizma. I kasniji napori Fužinaraca potvrđuju interes za ovaj oblik privređivanja. Stoga se orijentiraju na komunalno uređenje i uljepšavanje svog mjesta, da bude kakvo žele i očekuju gosti – izletnici“, ističe Fužinarka Andrić, dugogodišnja profesorica na ikarskom Hotelijerskom fakultetu, čija je obitelj i sama odigrala važnu ulogu u razvoju turizma ovog kraja. 

Naime, Neda Andrić rođena je u Fužinama 1927. godine. Njena obitelj nekoliko godina kasnije otvorila je pansion „Neda“ smješten u samom centru mjesta. Ta je zgrada i danas u istoj funkciji. U njoj se nalazi hotel i restoran Bitoraj, u kojem obitelj Kauzlarić već desetljećima predstavlja najbolji spoj goranske kuhinje i tradicionalnog fužinarskog gostoprimstva. 

Duga tradicija gostoprimstva i brojne prirodne atrakcije danas čine ovo mjesto najvažnijom turističkom destinacijom Gorskog kotara. Tako je zanimljiva povijest Fužina postavila ključni putokaz za njegovu sjajnu budućnost!

PODIJELI:

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp

Gastronomska ponuda

pogledajte jelovnik

Naša adresa

Sveti Križ 1, 51322, Fužine

Pošaljite nam mail

info@bitoraj.hr

Postanite dijelom ove obiteljske tradicije

Na tradiciji prvog fužinarskog pansiona Neda, otvorenog davne 1933. godine, obitelj Kauzlarić već desetljećima stvara priču restorana i hotela Bitoraj.

Nazovite nas